Table of Contents
U Moskvi uz najveći ikad iskazani interes za neku od radionica, predstavništvo Hrvatske turističke zajednice pod vodstvom Rajka Ružičke okupilo je preko 250 sudionika – agencija i turoperatora. Ruskih se partnera odazvalo najprije 120, pa 154, da bi do samog okupljanja to skočilo na 190, a 50 je domaćih tvrtki također željelo vidjeti što je moguće učiniti na ovom tržištu u ovoj specifičnoj godini i situaciji.
Riječ je o radionici (workshop) koju najkraće predstavljamo kao B2B – odnosno – business to business, dakle u kojem poslovni subjekti razgovaraju direktno.
Radionici je prethodila iznimno posjećena press konferencija uz odziv gotovo 70 ruskih medija, a sve se održavalo u impresivnom zdanju hotela “Radisson Royal”, povijesno znanog kao “Ukrajina”. Time je službeno otvorena ovogodišnja sezona promocije Hrvatske kao turističke destinacije u Ruskoj Federaciji.
Po prvi puta od kada se održavaju radionice Hrvatske turističke zajednice u Moskvi, na radionici je prisustvovala i direktorica ATOR-a (Udruženje Ruskih Tour Operatora), gospođa Maja Lomidze, čime je dodatno naglašena važnost same radionice za predstavnike ruskog turističkog sektora, ali i njihova zainteresiranost za hrvatske destinacije.
Vrijeme je za preokret
– Informacije i ruskih i hrvatskih predstavnika su vrlo pozitivne i optimistične, a to daje nadu da ćemo ove godine promijeniti trend kretanja turističkog prometa na ruskom tržištu. Rusija je svakako tržište na kojem naše promotivne i druge aktivnosti imaju dobar odjek te ćemo ih nastaviti provoditi kako bismo što više ruskih turista potaknuli na odabir Hrvatske kao svog odredišta, kazao nam je Rajko Ružička, direktor predstavništva HTZ-a u Rusiji.
Na konferenciji za medije Ružička je prisutne upoznao s rezultatima hrvatskog turističkog sektora u 2015. godini, planovima aktivnosti za 2016. godinu, u sklopu koje je predstavio novi krovni komunikacijski koncept „Hrvatska puna života”, te novu stranicu na ruskoj društvenoj mreži Vkontaktah. Na konferenciji su prisustvovali i predstavnici Veleposlanstva RH u Moskvi, generalna konzulica Carmen Floršic i otpravnica poslova Rina Eterović Goreta te Boris Žgomba (UHPA) i Jakov Despot (HGK Moskva). Kažimo da je od snaga turizma u Zadarskoj županiji radionicu odradila samo ekipa Ilirije Biograd.
Najviše pitanja ruskih kolega odnosilo se na vizni režim. Suprotno uvjerenju kako i mi Rusiju i ona nas dobro poznajemo, vidljivo je da smo na ovom tržištu tek manja destinacija, posebice otkako zbog uvođenja viza s ulaskom u EU, a potom i krize u Rusiji vezanoj i uz sankcije Zapada i EU (dakle i naše), brojke ruskih turista kod nas neprekidno padaju, a nisu ni bile na velikim razinama.
Ako je suditi prema zanimanju koje ruski poslovni partneri iz turističkih agencija, avioprijevoznika i turoperatora iz Rusije pokazuju ove godine za Hrvatsku stvari bi se ove godine trebale bitno mijenjati a na što utječe niz vanjskih faktora.
Zašto smo u prilici?
Temeljni je razlog nesigurnost zemalja u kojima su Rusi masovno boravili, a tu valja spomenuti Egipat i rušenje ruskog putničkog zrakoplova s turistima nad Sinajem. Druga i najbitnija promjena je uvođenje ruskih sankcija Turskoj nakon rušenja ruskog borbenog zrakoplova za intervencije u Siriji. Uglavnom, Turska je “izbrisana” i pod sankcijama, a bila je s oko pet milijuna ruskih turista njihovo prvo odredište. Egipat, gdje se očekuje veliki pad, a pitanje je i prometovanja ruskog Airflota, dijelio je drugo i treće mjesto s Tajlandom. Dakle, milijuni Rusa negdje će drugdje na odmor, a stotine ruskih agencija moraju naći nova odredišta.
Ovo valja kazati jer lani i u prethodnim godinama na ovakvim okupljanjima došlo bi naših desetak tvrtki i nikad 50 ruskih.
Naravno, posljedica toga je da je radionica uvelike protekla u ispitivanju terena i prvim kontaktima, jer niti mi niti oni nemamo dovoljno iskustva i spoznaja.
Uglavnom, jasno je da će se dio ruskih gostiju u nama bliskom okruženju uputiti ka Crnoj Gori, ali su tamošnji kapaciteti neveliki (nemaju vize i već su tradicionalno snažni na tom tržištu). Potom je tu Bugarska s tek donekle sličnom ponudom. Valja kazati da naša ponuda nije konkurentna Turskoj i Egiptu u najvećem dijelu. Naime, sama Antalija kao najčešće rusko odredište u Turskoj, ima više hotela s nekoliko puta više kreveta nego ukupno Hrvatska (i ostvaruje veći turistički promet i zaradu od cijele Hrvatske), i upražnjava all inclusive ponudu, a cjenovno smo daleko skuplji od njih.
Vlasti, naravno, forsiraju “ostajanje doma”, a što sada obuhvaća i pripojeni Krim. Ipak, kako saznajemo, broj letova redovnih linija i čartera za Hrvatsku udvostručen je za ovu godinu. Aeroflot leti za Zagreb cijele godine, a intenzivira broj letova ljeti. Letjet će u sezoni i na Split, navodno svaki dan. Jedna druga ruska kompanija (S7) uvodi letove na Dubrovnik i Pulu, a navodno u pravoj sezoni i do četiri puta tjedno. Zadar neće dobiti redovne linije po sadašnjim saznanjima. Ipak, ostaje dio čarter letova tamošnjih turoperatora i ovdašnjih agencija, a kako Rusi u 70 posto slučajeva odsjedaju u hotelima, Zadarska županija osim spomenute Ilirije i Falkensteinera i nešto drugih, i nema posebne prilike. U tome imamo dakle veliku mogućnost napretka.
Što su neprilike?
Nevolja je ipak puno. Uz vize i osim nepoznavanja i nepovezanosti, tu je i ruski običaj da se i o alotmanskim ugovorima pregovara tek u ožujku odnosno kasnije. Do tada će većina naših hotelijera, ne čekajući neizvjesnost, svoje kapacitete prodati. Pokoje rupe slabo će koristiti, tim prije što Rusi obično na ljetovanje odlaze na dva pa i tri tjedna, a rupe, ako ih bude, ostaju za nekoliko dana. Ruse i njihove agencije priječi i muka izazvana sankcijama, a sami smo se u dan i pol boravka uvjerili da je rubalj skakao i padao na dnevnoj bazi i pet posto. U takvim je prilikama svaki ugovor fiksno vezan uz eure za njih izniman rizik. Zbog sankcija i krize rusko se tržište raslojava na enormno bogate (Moskva ima najviše milijardera na svijetu) i one koji bi ljetovali za bagatelu, a što u Hrvatskoj u hotelskom smještaju nije moguće. Privatni smještaj u kojem imamo enormne kapacitete nije njihov običaj i ne poznaju takav način ljetovanja u dovoljnoj mjeri.
Inače vize kao problem sada rješavaju agencije, ali je problem što je dosadašnji običaj da i naše diplomatsko konzularno predstavništvo obavlja takav postupak zabranila EU, već se smije obavljati samo u viznim centrima. Njih je istina 19 u Rusiji, ali – navodno je tamo i 30-ak eura skuplje, a to nije mali novac.
Od samog Ružičke kao i nekoliko čelnika agencija koje tradicionalno rade s Rusijom, stoga nismo čuli očekivanje o sto ili tristo posto rasta, već bi svi bili zadovoljni da se negativan trend od 2012. do prošle godine prekine i krene konsolidacija, makar su nade da će skok ipak ići do 20 i više posto.
