Table of Contents
Božidar Kalmeta najavio je tužbu protiv sindikalnog žviždača i čelnika Nezavisnog cestarkog sindikata, Mijata Stanća radi, kako kaže, ‘kojekakvih kleveta koje ne prestaju, traju mjesecima a kulminacija je počela tijekom predizborne kampanje’. – Ako se takav lik prikazuje kao moralna vertikala, jao svima nama u ovoj zemlji, rekao je gradonačelnik Zadra o Mijatu Staniću. Kalmeta je kazao kako je odlučio podnijeti tužbu i radi ‘blaćenja koja su prevršila svaku mjeru’.
Na odgovor Mijata Stanića nije se trebalo dugo čekati. Uvijek pristupačan i dostupan novinarima, Stanić je u razgovoru za ZDNews.hr zapravo objasnio (ne)logiku Kalmetine tužbe koja baš i nije logična s obzirom na Zakon o sprječavanju korupcije.
– Česta je pojava da oni koji su satjerani u ćošak pred istinom, da bi zavarali kako su oni nevini, zapravo posežu za tužbama ili ih najavljuju. I onda kažu, ‘evo vidiš, ja sam njega tužio’. Ovo neće biti prvi put da me netko tuži, dosad sam puno puta sjedio na optuženičkoj klupi zbog takvih i sličnih stvari, ali na moje veliko zadovoljstvo, mnogi koji su me tužili će uskoro sjediti na optuženičkoj klupi zbog toga što sam ih prozivao za nedjela koja su radili. Mene to ne brine, ovaj posao s kojim se mi bavimo, ima i svoje rizike. Naravno da s time računamo. Ali tu je i opća korist, nisam tu samo ja, nego i cijela moja ekipa. Dakle, ovo je za sve nas daleko veća pobjeda, ali i društvo u cjelini. Ako se i desi ta tužba, bit će to tek jedna mala ogrebotina u borbi, a već deset Kalmetinih ljudi odležalo je ili još uvijek leži u zatvoru, a on (Kalmeta, op.p.) ne zna što su oni radili.
Mislite li da građani vjeruju u Kalmetinu nevinost ovih dana?
– Probajte za jedan stol posjesti deset njegovih ljudi koji kradu šakom i kapom, a on ne zna ništa o tome, a zapravo im je on na čelu jer ih je sve postavio i on ih mijenja. To je vrlo teško. Bojim se da je teško da Kalmeta može naći nekoga tko mu može vjerovati u ovom trenutku. Na kraju krajeva uhićeni Stjepko Boban, koliko god tvrdio da nije kriv, a Boban je radio ‘Kalmetinu’, u konačnici je završio u zatvoru. Još je nešto bitno, a to je da neće o dokazima previše odlučivati što će tko od privedenih reći. Mišljenja sam da će o konačnom predmetu odlučivati dokumenti koji su itekako inkriminirajući po tadašnje čelne ljude ministarstva i Hrvatskih cesta, koje su bile u Kalmetinom resoru. Naša je zakonska i moralna obveza ukazivati na kriminal u našoj tvrtki. To smo činili uvijek i od toga nikad nećemo odustati.
Kako ste reagirali danas na scene privođenja Zdravka Livakovića i ostalih s kojima ste godinama sjedili zajedno radili i sjedili za istim stolom?
– To je jedan mučan osjećaj, ja se tome ne radujem, imam i prema tim ljudima nekakvu ljudsku solidarnost, ružno je vidjeti čovjeka u lisicama da ga vode kao životinju. Samo što je on o tome trebao razmišljati prije puno godina, a ne sada. Nažalost, sad mu se ne može pomoći jer u konačnici oni trebaju odgovarati, ako ne zbog samih sebe, onda zbog primjera drugima jer država svojim instrumentima i institucijama mora jasno pokazati kako će proći svi oni koji rade kriminalno. Upravo zato te kazne moraju biti stroge i drakonske da odvrate sve one koji i pomisle na počinjenje nečega iole sličnoga ovome što su ovi ljudo počinili. Ne veselim se nimalo kad takve scene gledam – kazao je za kraj Mijat Stanić u razgovoru za ZDNews.hr.
A da Kalmeta vjerojatno ne zna što radi, potvrđuju i službene stranice Zakona o sprječavanju korupcije. Posebice su istaknute i stranice „“Zaštite zviždača“ prema kojima je onaj tko prijavljuje korupciju u potpunosti zaštićen i to prema cijelom nizu zakona. Evo i posebnog dijela o Zviždačima sa službene Antikorupcijske stranice:
Zaštita “zviždača”
Termin zviždač dolazi od prijevoda engleske riječi „whistleblower“. „Zvižđač“ je zaposlenik, bivši zaposlenik ili član organizacije koji prijavi nelegalno postupanje odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.
Osobe koje prijavljuju korupciju su iznimno važne za otkrivanje i procesuiranje korupcijskih kaznenih djela. Korupcija se dogovara u četiri oka, unutar zatvorenih sustava te ju je često bez dojave iznutra nemoguće otkriti.
Suvremena zakonodavstva svjesna važnosti „zviždača“ nastoje potaknuti osobe na prijavu korupcije te im zakonima jamče zaštitu od otkaza kao i od zlostavljanja poslodavca.
Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa izradio je „Analizu zaštite zviždača u zemljama članicama Europske unije“ kojom je izvršen pregled prakse zaštite zviždača u zakonodavstvima 11 europskih zemalja.
Zaštita osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u RH propisana je.
Čl.131. Kaznenog zakona ( NN 125/11, 144/12)
(1) Tko otkaže ugovor o radu radniku zato što se u dobroj vjeri zbog opravdane sumnje u korupciju obratio ili podnio prijavu nadležnim osobama ili tijelima državne vlasti, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Zakon o radu ( NN 149/09 , 61/2011 , 82/12 )
Čl.109.st.3.
3) Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Čl.131.st.2
2) U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.
Čl. 14. a. Zakona o državnim službenicima (NN 92/05 , 142/06 , 77/07 , 107/07 , 27/08 , 34/11 , 49/11 , 150/11 , 34/12 , 49/12 , 37/13, 38/13)
Pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju
(1) Obraćanje državnog službenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak državne službe.
(2) Državnom službeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti ako nadležno državno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovom Zakonom te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja
(3) Čelnik tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećega državnog službenika koji postupa protivno stavku 2. ovog članka
(4) Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti
Čl.32. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08 , 61/11 )
Pravo na zaštitu službenika i namještenika koji prijavi sumnju na korupciju
(1) Obraćanje službenika i namještenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak službe.
(2) Službeniku i namješteniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti ako nadležno državno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovom Zakonom te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.
(3) Pročelnik upravnog tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećeg službenika, odnosno namještenika koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.
(4) Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv pročelnika upravnog tijela koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.
(5) Zlouporaba obveze službenika i namještenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti.
Čl.25. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96 , 79/07 )
Kao povreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati priopćenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja nadležnom tijelu te, ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa.
Čl. 36. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (NN 141/06 )
(1) Čelnik korisnika proračuna obvezan je sprječavati rizik nepravilnosti i prijevare te poduzimati radnje protiv nepravilnosti i prijevara
(2) Čelnik korisnika proračuna obvezan je imenovati osobu zaduženu za nepravilnosti, koja će zaprimati obavijesti o nepravilnostima i sumnjama na prijevaru ili samostalno poduzimati radnje protiv nepravilnosti i prijevara
(3) Unutarnji revizori, osobe uključene u financijsko upravljanje i kontrole, kao i drugi zaposlenici, o sumnjama na prijevaru ili o odgovarajućim nalazima o nepravilnostima istodobno će obavijestiti čelnika korisnika proračuna i osobu zaduženu za nepravilnosti
(4) Ako unutarnji revizor posumnja na prijevaru u tijeku obavljanja revizije, o tome obavještava voditelja jedinice za unutarnju reviziju, koji je obvezan prekinuti izvođenje revizije i podnijeti pisano izvješće čelniku korisnika proračuna i osobi zaduženoj za nepravilnosti
(5) Nakon primljene obavijesti o nepravilnosti i sumnji na prijevaru, čelnik korisnika proračuna ili osoba zadužena za nepravilnosti poduzet će potrebne mjere i o tome obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i nadležno tijelo za nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu financija, a u roku od 15 dana u pisanom će obliku poduzetim mjerama obavijestiti osobu koja je upozorila na nepravilnosti ili prijevaru osim u slučaju anonimne prijave
(6) Ako osobe iz stavka 3. ovoga članka ne dobiju informaciju o poduzimanju odgovarajućih mjera, o tome će obavijestiti nadležna tijela za nepravilnosti i prijevare iz stavka 5. ovoga članka. Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija nije nadležno tijelo za prijavu nepravilnosti i prijevara
(7) Osobama iz stavka 3. ovoga članka jamči se zaštita identiteta i stečenih prava u radnom odnosu na temelju zakonskih propisa Republike Hrvatske
(8) U slučaju nepravilnosti i prijevara postupci prema nadležnim tijelima Republike Hrvatske i Europske unije te druga pitanja s tim u svezi uredit će se posebnim propisima.
Čl. 57. Zakona o trgovini (NN 87/08 , 96/08 , 116/08 , 76/09, 114/11 )
(3) Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika dležnim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu.
(4) Obraćanje radnika, zbog osnovane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz.
(5) Radniku koji zbog osnovane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji nadležnim tijelima jamči se anonimnost ako nadležno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih propisima o radu te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.
(6) Ako radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupao protivno odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka, na poslodavcu je teret dokazivanja o opravdanom razlogu otkaza ugovora o radu.
