Table of Contents
Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, odlučio je podići kaznenu prijavu za udruživanje u zločinačku organizaciju protiv bivšeg ministra prometa Božidara Kalmete i njegovih najbližih suradnika. Prijavu je danas oko podneva predao Državnom odvjetništvu.
“Danas u pet do 12 sati predat ću kaznenu prijavu protiv Božidara Kalmete i njegovih najbližih suradnika zbog osnovane sumnje da su se udružili u `zločinačku organizaciju`. Moja saznanja, dokumentacija koju posjedujem, i do sada objavljena priznanja o načinu i razmjerima pljačke u cestogradnji u vrijeme vladavine Božidara Kalmete sadrže sve elemente opisane u članku 89. stavku 23. Kaznenog zakona”, naveo je Stanić u svom pozivu pred zgradu DORH-a uoči podnošenja prijave.
KAZNENA PRIJAVA
“Kaznena prijava protiv:
1. BOŽIDARA KALMETE – bivšeg ministra u Vladi RH zbog prijetnji i neprijavljivanja kaznenih dijela koje drži u ladici
2. BOŽIDARA KALMETE – bivšeg ministra u Vladi RH, ZDRAVKA LIVAKOVIĆA, bivšeg državnog tajnika u MPPI, MILIVOJA MIKULIĆA, bivšeg člana Uprave HAC-a, JOSIPA SAPUNARA, bivšeg člana Uprave HAC-a, STJEPKA BOBANA, bivšeg predsjednika Uprave HC-a i HAC-a i drugih zbog osnovane sumnje počinjenja kaznenog djela udruživanja u zločinačku organizaciju
- Božidar Kalmeta u posljednjih nekoliko dana u više navrata u javnosti je govorio da posjeduje dokumentaciju o kaznenim djelima koje sam počinio, što je i objavio 26.10.2013. godine u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom „u Kalmetinoj ladici brojne optužbe protiv Stanića“. Zakonom o kaznenom postupku čl. 300. bio je dužan podnijeti kaznenu prijavu, a to nije učinio. Umjesto toga putem medija na suptilan način, što je Kalmetin stil koji njegovi najbliži suradnici koji danas leže u Remetincu jako dobro razumiju, upućuje prijetnje i vrši pritisak na njih da paze što govore, a na mene da odustanem od javnog iznošenja svega onoga što ga može dovesti u vezu s pljačkom u cestogradnji.
- Od 2009. godine do danas Nezavisni cestarski sindikat je podnosio kaznene prijave i predstavke putem medija o saznanjima počinjenja kaznenih djela korupcije i organiziranog kriminala u Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama u vrijeme mandata bivšeg ministra Božidara Kalmete, koji je ujedno predstavljao skupštinu obadva društva. S obzirom na razmjere pljačke koja se provodila preko Kalmetinih najbližih suradnika, ne može se isključiti njegova odgovornost i sumnja da je i sam u tome sudjelovao. Više puta sam ih u javnosti zbog toga prozivao, a u tome nisam bio usamljen. Mnogo ranije u Saboru je o tome govorio zastupnik Ivica Pančić. Kalmeta i suradnici su to negirali i tvrdili da ništa o tome ne znaju. Kalmeta je išao korak dalje i cinično tvrdio, da kad bi znao da se tako nešto događa u njegovom resoru, da bi to odmah prijavio.
Događanja koja su uslijedila nakon otvaranja afere Fimi medija pokazala su da je Božidar Kalmeta itekako znao što se događa, a ja osnovano sumnjam da je sudjelovao i u podjeli opljačkanih sredstava. Temeljem svega što odavno znam i govorim i u medijima objavljenih otkrića u dosadašnjim postupcima ispitivanja osumnjičenika, drugačiji zaključak je teško izvući. Nabrojat ću nekoliko saznanja koje vode k tome zaključku:
Predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Mario Crnjak je 11.06.2007. godine u dopisu upućenom Nadzornom odboru HAC-a optužio Božidara Kalmetu da već tri godine (što znači od dolaska Crnjaka na čelo HAC-a) preko niže rangiranih rukovodilaca Josipa Sapunara i Milivoja Mikulića, a kasnije preko Sapunara i Željka Krapljana, mimo njega upravlja HAC-om. Te tvrdnje je potkrijepio i činjenicom da je ministar Kalmeta Mikulića pozivao na tridesetak, a Sapunara na petnaestak sastanaka, a njega kao predsjednika Uprave niti jednom. Povratne informacije o čemu se radilo Crnjak nikad nije dobivao. Zbog toga je od Nadzornog odbora zatražio da ga razriješi dužnosti predsjednika uprave jer ne želi više trpjeti da ga se na ovakav način „opstruira, omalovažava, podcjenjuje te da se protuzakonito iz drugog plana s više razine mimo njega upravlja“. O Crnjakovom se dopisu na sjednici Nadzornog odbora nije raspravljalo, jer je prema informaciji koju sam dobio pozvan i zamoljen da ostane do kraja godine dok ne završi neke od započetih projekata, što je Crnjak i prihvatio.
Crnjakove tvrdnje u dopisu su točne, jer su navedeni „vedrili i oblačili“, i moglo je proći samo ono što se s njima dogovori, a ukoliko bi se nešto dogovaralo s Crnjakom, navedeni su to opstruirali i bilo je neprovedivo.
Dokaz Kalmetine odgovornosti je činjenica da su Sapunar i Mikulić, preko kojih je Kalmeta upravljao HAC-om, priznali da su uzimali mito i da su veći dio davali Zdravku Livakoviću. Iz ovoga se vidi zašto i kako je Kalmeta preko Mikulića i Sapunara „upravljao“ HAC-om. Sapunar je i prije toga priznao Uskoku da mu je Kalmeta „preporučio“, što je u pravom značenju bilo „naredio“ da radi s Fimi medijom.
Pored Livakovića, Sapunara i Mikulića, čovjek od najvećeg povjerenja mu je bio Stjepko Boban koji je nakon smjene i privođenja dijela Uprave HAC-a u aferi „nesklad“ od strane Kalmete postavljen za predsjednika Uprave, a i on je danas u pritvoru u Remetincu. Jedini član Uprave kojeg Kalmeta tada nije smijenio bio je Sapunar, a sada vidimo i zašto. I Stjepko Boban je spominjan da je sudjelovao u aferi Fimi medija, a za kratkog mandata je počinio cijeli niz kaznenih dijela i prekršaja; od namještanja natječaja za nabavku soli (oko 100 milijuna kn), do nezakonitog zapošljavanja i nepoštivanja Zakona o pravima hrvatskih branitelja. Napravili smo cijeli niz prijava i u javnosti dosta o tome govorili, ali Kalmeta „ništa nije znao“. Kalmetino „ne znam“ ustvari znači prikrivam. I Sapunar je smijenjen s mjesta člana Uprave tek kad je završio u Remetincu i priznao da mu je Kalmeta „savjetovao“, što znači naredio da surađuje s Fimi medijom.
U javnosti sam govorio, a istražitelji posjeduju tzv. Kalmetinu salvetu na kojoj je zabilježeno kako je u postotcima podijeljen posao i tko treba nabaviti 300 milijuna kuna za dovršetak državne ceste Gaženica Zadar 2 (D 507). Prema mojim informacijama bilješke na Kalmetinoj salveti je upisivao voditelj projekta Franjo Šokac iz Hrvatskih cesta, koji je odmah nakon što je to iscurilo van, smijenjen. Smijenio ga je Stjepko Boban. Svi navedeni na Salveti osim Kalmete i Milinovića su danas ili su bili u Remetincu. Samo financiranje dovršetka D 507, nakon što su u prvoj fazi potrošili više od planirane cijene (oko 280.000.000,00 kn), riješili su tako da je HAC 2006. godine za 300 milijuna kuna prodao HEP-u trafostanice koje su ga prilikom nabave koštale preko milijardu kuna. Ukupan iznos je sporazumom o sufinanciranju s Hrvatskim cestama utrošen na D 507, D 33 i D 62. Iduće godine je HAC iste ceste sufinancirao s još 260 milijuna kuna. Sve navedene manipulacije sredstvima preko tri državna poduzeća, od kojih su dva u Kalmetinom resoru nisu moguća bez Kalmetinog sudjelovanja, a iz sadržaja Salvete jasno je i s kim je to Kalmeta realizirao. Prema mojim informacijama navedene trafostanice do danas nisu uknjižene u vlasništvo HEP-a.
Cijena kilometra državnih cesta i autocesta pod Kalmetinim pokroviteljstvom vrtoglavo je rasla, dok je istovremeno rast cijena na istarskom ipsilonu kojim upravlja privatna tvrtka Bina Istra, približno pratio inflaciju, pa je kako je vrijeme prolazilo HAC plaćao i više nego duplo veću cijenu. Podjela i cijena poslova se dogovarala tajno, namještali su se natječaji, a sam postupak nabave je bio čista formalnost jer su papiri koji su dolazili na Nadzorni odbor bili „čisti“, onaj kome je natječaj namješten ponudio bi najnižu cijenu, pa je bilo slučajeva da je ponuditelj kojem je natječaj namješten izradio cjenik stavki, a ostali bi ili izmijenili par stavki s višim cijenama ili bi cijene svih sve stavki povećao za određeni postotak (npr. kod signalne opreme svih 200-tinjak stavki skuplje su za točno 2%). Cijena je dalje vrtoglavo rasla kroz vantroškovničke radove (oko četiri milijarde kuna), podjele „ušteda“ s izvođačima (npr. prijelaz za životinje koji nikad nije izgrađen), nagrade za prijevremena okončanja poslova, izdvajanja već ugovorenih poslova i dodjela po višestruko većim cijenama odabranim izvođačima (farbanje tunela).
Spektakularno potpisivanje ugovora 2008. godine pred izbore, vrijednih oko sedam milijardi kuna, izvršeno je bez osiguranih sredstava, zbog čega je HAC pretrpio štetu od nekoliko stotina milijuna kuna, također nije bilo bez Kalmetinog znanja.
S obzirom da je do sada kroz Remetinec zbog pljačke u cestogradnji za Kalmetine vladavine prošlo ili se i danas nalazi deset direktora i tri poduzetnika, a Kalmeta je cijelo vrijeme posebno štitio Livakovića, Sapunara, Mikulića i Bobana, opravdano sumnjam da ih je upravo Kalmeta organizirao u zločinačku organizaciju i njom cijelo vrijeme upravljao s ciljem nezakonitog stjecanja i podjele materijalne koristi, što je objašnjeno u Kaznenom zakonu:
„Zločinačka organizacija je udruženje od najmanje tri osobe čiji članovi su se udružili radi činjenja kaznenih djela. Djelovanje zločinačke organizacije višeg stupnja usmjereno je i prema ostvarivanju i zadržavanju nadzora nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima, pri čemu se koristi zastrašivanjem ili nasiljem radi utjecaja na druge osobe da im pristupe ili im se pokore. Zločinačku organizaciju odlikuje visok stupanj povezanosti članova, unutarnji ustroj na temelju odnosa hijerarhije i stege te podjela rada. Zločinačka organizacija je temelj pojma organiziranog kriminala“.
Kako zbog svega navedenog smatram da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičenika: BOŽIDARA KALMETE – bivšeg ministra u Vladi RH, ZDRAVKA LIVAKOVIĆA, bivšeg državnog tajnika u MPPI, MILIVOJA MIKULIĆA, bivšeg člana Uprave HAC-a, JOSIPA SAPUNARA, bivšeg člana Uprave HAC-a, STJEPKA BOBANA – predsjednika Uprave HC-a i HAC-a, i drugih ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela udruživanja u zločinačku organizaciju radi počinjenja kaznenih djela (čl. 89. st. 23. Kaznenog zakona), predlažem da DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO poduzme sve zakonom predviđene radnje i protiv osumnjičenika pred sudom pokrene kazneni postupak kako bi osumnjičenici bili proglašeni krivim i kažnjeni, a Hrvatskim autocestama d.o.o. i Hrvatskim cestama d.o.o. nadoknađena materijalna šteta.
Također predlažem da se Božidara Kalmetu hitno liši slobode i zadrži u pritvoru do ispitivanja osumnjičenika i svih svjedoka, kako ne bi mogao utjecati na njih. Za kampanju koju vodi protiv mene, prema mojim informacijama angažirao je PR stručnjake koji mu pomažu u objavama i suptilnom pritisku na mene, osumnjičenike i svjedoke. O svemu navedenom više mogu reći u usmenom iskazu, te potkrijepiti dokumentacijom koju posjedujem”,
Zagreb, 28. listopada 2013.
Mijat Stanić, predsjednik Sindikata
Kalmeta još prošlog tjedna najavio tužbu za klevetu protiv Stanića
Krajem proteklog tjedna zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta izjavio je kako će podnijeti tužbu protiv predsjednika Nezavisnog cestarskog sindikata (NCS) Mijata Stanića zbog klevete protiv njega. Istaknuo je kako su cijene izgradnje autocesta bila najjeftinije u EU. “Dosta mi je tog lika koji me se već mjesecima uhvatio kao pijan plota. Zašto – ne znam!”, rekao je Kalmeta.
Stanić je, podsjetimo, komentirajući pritvaranje Josipa Sapunara, bivšeg financijskog direktora Hrvatskih autocesta, osumnjičenog zajedno s još sedam osoba u slučaju Remorker za izvlačenjem 38 milijuna kuna iz HAC-a, ustvrdio kako je novac završavao kod bivšeg ministra prometa Kalmete i njegovog tadašnjeg najbližeg suradnika Zdravka Livakovića.
Odbacujući sve Stanićeve navode protiv njega kao klevetu, Kalmeta je najavio tužbu. “Zašto on to radi ne znam. Njemu smeta to što su video nadzori stavljeni u naplatne kućice (HAC-a), eto to njemu smeta. Podignut ću protiv njega tužbu pa neka gospodin Stanić dokazuje te svoje objede tamo gdje će to morati i argumentirati”, poručio je Kalmeta.
Stanić je poručio kako se tužbe ne boji i kako je dužan govoriti o saznanjima koja ima.
Od osmorice optuženih sa slobode će se braniti samo jedan
Od osmorice optuženih u slučaju Remorker sa slobode će se braniti jedino vlasnik češke tvrtke Remorker International Igor Premilovac, zahvaljujući priznanju kako je preko njegovog poduzeća izvlačen novac iz HAC-a, ali i Hrvatske gospodarske komore.
Bivšem financijskom direktoru HAC-a Josipu Sapunaru, bivšim državnim tajnicima Zdravku Livakoviću i Milivoju Mikuliću, bivšem čelniku HAC-a i Hrvatskih cesta (HC) Stjepku Bobanu, direktorima građevinskih tvrtki Viadukt Ivanu Berketu i Damiru Kezeleu te direktoru tvrtke Zagorje Tehnobeton Miroslavu Buniću određen je jednomjesečni istražni pritvor.
