Table of Contents
U organizaciji zadarske podružnice Hrvatske udruge leukemije i limfoma (HULL) u Svečanoj dvorani Sveučilišta održana je u petak navečer prezentacija projekta “Znanjem do zdravlja”. HULL za Zadar osnovana je prije dvije godine, a njen predsjednik je Igor Blaslov.
Zadarski organizatori okupili su ovom prigodom respektabilnu ekipu hematologa na čelu s jednim od najboljih hrvatskih hematologa, porijeklom Zadraninom prof. dr. sc. Borisom Labarom, a sudjelovali su još i prof. dr. sc. Vlatko Pejša, prim. dr. Ivo Radman i prim. dr. Sandra Bašić Kinda, također porijeklom iz Zadra. O kroničnoj limfocitnoj leukemiji (KLL) govorio je upravo prof. dr. Labar, koji je naglasio kako su promjene na stanici kromosoma koji se naziva “Philadelphia”, uz koji je vezan najteži oblik leukemije koji se trenutno liječi.
– Kada je ova promjena na kromosomu prepoznata, postojala su dva lijeka koja se i danas koriste u liječenju ove bolesti. Svakako KLL se može držati pod kontrolom i to različitim vrstama terapija, ali svaki je pacijent ipak priča za sebe, odnosno reakcija na lijekove je drukčija kod svakog bolesnika, kazao je prof. dr. Boris Labar, koji je ukazao i na činjenicu da često nakon poboljšanja u svom zdravstvenom stanju pacijenti odluče prestati s uzimanjem terapije, što smatra ovaj priznati hrvatski hematolog može biti prihvatljivo, ali bez liječničkih kontrola i nadzora nikako nije preporučljivo.
Dr. Labar je komparirao tijek i posljedice dviju bolesti, kronične limfocitne leukemije i dijabetesa, a kako je kazao i sam se bori sa šećernom bolesti već godinama. Našalio se rekavši kako bi između ovih dviju bolesti da može uvijek izabrao KLL, jer je, smatra, kvaliteta života s ovom bolešću bolja, nego s dijabetesom.
– Nakon 2020. godine doći će do promjena u strukturi i načinu liječenja KLL bolesnika i to uz nove vrste terapija, koje su trenutno u fazi nastanka, zaključio je na kraju svog izlaganja prof. dr. Boris Labar.
O metodama liječenja i njegovim nuspojavama govorila je prim. dr.Sandra Bašić Kinda.
