Table of Contents
ANTE GOTOVINA i Mladen Markač pušteni su na slobodu! Odlučilo je tako žalbeno vijeće Haškog suda na čelu s Theodorom Meronom.
Gotovina i Markač nakon presude otišli su se javiti u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu kako bi se razdužili i pokupili svoje osobne stvari. Ta procedura trajat će tri do četiri sata.
Očekuje se da će se Gotovina i Markač iz pritvora razdužiti oko 14 sati, nakon čega se vraćaju u Hrvatsku. U domovini bi mogli biti već oko 16 sati.
Naime, po Gotovinu i Markača su u Haag avionom hrvatske vlade otišli ministar branitelja Predrag Matić Fred i ministar obrane Ante Kotromanović.
Sud je odbacio zaključke raspravnog vijeća prema kojima su Gotovina i Markač sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu, kao i optužbe za prekomjerno granatiranje Knina, Gračaca, Obrovca i Benkovca. Sud je Gotovinu i Markača oslobodio i zapovjedne odgovornosti.
www.youtube.com/watch?v=MK_cGXeA75M
Pročitajte čitavu presudu generalima
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu objavio je i službeno priopćenje povodom oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Cijeli tekst presude možete pročitati ovdje!
“Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u sastavu sudac Theodor Meron, predsjedavajući, sudac Carmel Agius, sudac Patrick Robinson, sudac Mehmet Güney, i sudac Fausto Pocar, danas je većinom glasova, uz suprotno mišljenje sudaca Agiusa i Pocara, ukinulo osuđujuću presudu Anti Gotovini i Mladenu Markaču za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja i donijelo oslobađajuću presudu.
Raspravno vijeće je 15. travnja 2011. Antu Gotovinu i Mladena Markača proglasilo krivim za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja počinjene od srpnja do rujna 1995. godine time što su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio trajno i prisilno uklanjanje srpskog civilnog stanovništva s područja Krajine u Hrvatskoj. Ante Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora.
Žalbeno vijeće je jednoglasno zaključilo da je Raspravno vijeće pogriješilo kada je zaključilo da sva mjesta topničkih udara udaljena više od 200 metara od cilja koji se smatra legitimnim, mogu poslužiti kao dokaz za protupravne napade na gradove na području Krajine u Hrvatskoj. Žalbeno vijeće je većinom glasova također zaključilo da je Raspravno vijeće pogriješilo u zaključku da su topnički napadi koje su zapovjedili Gotovina i Markač protupravni. Većinom glasova također je zaključeno da je Raspravno vijeće pogriješilo kada je konstatiralo da je postojao udruženi zločinački pothvat čiji je cilj bio trajno i prisilno uklanjanje srpskih civila s područja Krajine. Shodno tome, Žalbeno vijeće je, većinom glasova, ukinulo sve osude izrečene Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Žalbeno vijeće je, također većinom glasova, odbilo osuditi Gotovinu i Markača na osnovi alternativnih vidova odgovornosti. Žalbeno vijeće je naložilo da se Antu Gotovinu i Mladena Markača odmah pusti na slobodu”, stoji u priopćenju Međunarodnog kaznenog suda za područje bivše Jugoslavije.
Tijek izricanja presude:
9:38 – Haški sud naređuje da se Gotovina i Markač odmah puste na slobodu!
9:37 – Žalbeno vijeće Haškog suda poništava osuđujuće presude Gotovini i Markaču za progon, deportaciji, ubojstvo, nepostupanje, zločine protiv čovječnosti, pljačku javne i privatne imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja, te izriče oslobađajuću presudu po svim točkama optužnice osim treće točke.
9:33 – Raspravno vijeće je zaključilo da je Markač svojim propustom da istraži zločine specijalne policije stvorio atmosferu nekažnjivosti, što je pripadnike specijalne policije potaknulo na ratne zločine.
“Žalbeno vijeće smatra da su svi zaključci raspravnog vijeća o odgovornosti Markača dovedeni u kontekstu zaključaka o protupravnom granatiranju četiri grada. Shodno tome, žalbeno vijeće smatra da nema dovoljno zaključaka za osuđujuću presudu protiv Markača na osnovu odgovornosti nadređenog”, kaže sudac Meron.
9:31 – Raspravno vijeće je utvrdilo da je Gotovina znao za kaznena djela koja su počinjena. Ta kaznena djela trebalo je istražiti, što je Gotovina, prema raspravnom vijeću, propustio učiniti.
“Žalbeno vijeće podsjeća da je raspravno vijeće uzelo u obzir dokaze iz kojih proizlazi da je Gotovina poduzeo niz mjera za sprječavanje zločina. Žalbeno vijeće smatra da je Gotovina poduzeo sve razumne mjere”, kaže sudac Meron, te dodaje da žalbeno vijeće neće Gotovini izreći osuđujuću presudu temeljem alternativne odgovornosti.
9:25 – “Odlazak civila, koji se događao istovremeno sa zakonitim topničkim napadima, ne može se okarakterizirati kao deportacija”, kaže sudac Meron.
9:20 – “Nakon što je pobijena teza raspravnog vijeća da je granatiranje bilo protupravno, žalbeno vijeće drži da nema dokaza da je postojao udruženi zločinački pothvat s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovništva iz Krajine silom ili prijetnjom sile”, kaže Meron.
Žalbeno vijeće pobilo je zaključke raspravnog vijeća o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.
9:17 – “S obzirom na navedeno, žalbeno vijeće djelomično prihvaća žalbu Gotovine i Markača i odbacuje zaključak da su napadni na ta četiri grada bili protupravni”, kaže Meron.
9:16 – “Smatramo da su greške raspravnog vijeća dovoljno ozbiljne da se zaključci o analizi pogodaka ne bi mogli održati”, kaže Meron.
Iako je raspravno vijeće imalo i dodatne dokaze protupravnog granatiranja, žalbeno vijeće smatraju da dokazi koji su ostali nakon što se odbaci analiza pogodaka nisu dovoljni da bi se napadi na ta četiri grada smatrali protupravnima.
9:15 – “U analizi pogodaka raspravno je vijeće primijenilo standard od 200 metara bez iznimke, na svim mjestima pogodaka u sva četiri grada. Žalbeno vijeće u tim okolnostima jednoglasno zaključuje da je prihvaćanje granice od 200 metara bilo pogrešno”, kaže Meron.
Meron dodaje da Hrvatska vojska nije imala mogućnosti pogoditi pokretne mete. No, raspravnom vijeću predani su dokazi da je u Kninu bilo takvih meta, stoga žalbeno vijeće smatra da je raspravno vijeće pogriješilo u ocjeni da napad na Knin nije bio usmjeren na vojne mete.
9:13 – “Žalbeno vijeće smatra da je raspravno vijeće pogriješilo u iznošenju granice od 200 metara. Raspravno vijeće nema nikakav dokaz koji bi sugerirao granicu pogreške od 200 metara. Nema nikakvog razloga da se radi o toj granici”, kaže sudac Meron.
9:12 – U žalbenom postupku su Gotovina i Markač tvrdili da nije bilo protupravnog granatiranja. Žalbeno vijeće vijeće smatra da se argumentacija udruženog zločinačkog pothvata temeljila upravo na tezi o prekomjernom granatiranju Obrovca, Benkovca, Gračaca i Knina.
9:06 – Sudac je ukratko podsjetio na zločine za koje se Gotovinu i Markača optužuje, te na prvostupanjsku presudu.
9:00 – Sudsko vijeće ušlo je u sudnicu.
8.30 – Odvjetnici generala već su su ušli u sudnici. U sudnici je i supruga generala Markača
