Table of Contents
-Odlučni smo u tome da kao dio „Domoljubne koalicije” koja će služiti građanima slijedeće četiri godine, potaknemo revitalizaciju otoka.
Današnja slika hrvatskih otoka nam govori kako je članak 52. Ustava koji govori o otocima samo formalan te da državi nažalost služi samo da prikrije svoj nerad i nebrigu oko najvećeg hrvatskog blaga – otoka. Ne trebamo detaljno poznavati stanje na otocima kako bi znali da ih je posebno pogodilo ono što se događa u cijeloj Hrvatskoj: teška gospodarska situacija, demografski pad, starenje stanovništva, iseljavanje i dr. Osim stvarnosti koju otoci dijele s kopnenim dijelom RH, dodatna otežavajuća okolnost jest činjenica kako su otoci fizički odvojeni od kopna, te i u normalnim gospodarskim okolnostima život na otocima zahtijeva dodatni napor. Držimo kako je današnji položaj otočana neprihvatljiv i kako je nužno korjenito promijeniti stav i državnu politiku prema otocima.
Nužne promjene potrebno je provesti u dva smjera:
1. Novi temeljni zakonodavno-pravni okvir prilagođen današnjoj situaciji, koji će:
– definirati otoke kao turistički „brend” i time odrediti primjenu stope PDV-a na otocima kao u turizmu (13%),
– osigurati učinkovitost provedbe, nadzor nad provedbom te vertikalnu i horizontalnu operativnost u provedbi,
– osigurati aktivno sudjelovanje predstavnika otočana u donošenju okvira po načelu „odozdo prema gore”,
– izvršiti podjelu otoka u skupine prema razvijenosti (sada dvije skupine) – u najmanje tri, sukladno današnjem stanju i predvidjeti reviziju podjele nakon određenog razdoblja sukladno učincima,
– prema određenom stupnju razvijenosti razraditi kategorije subvencija za stanovništvo i pravne osobe – primjerice kredita za stambeni prostor, za samozapošljavanje, za novorođeno dijete, u poljoprivredi i stočarstvu, malom i srednjem poduzetništvu, dodaci na plaće za zdravstveni i prosvjetni kadar, stipendije za otočku mladež i drugo,
– izuzeti otoke iz propisa o indeksaciji radi lakšeg povlačenja sredstava iz EU fondova,
– subvencije za vodu na otocima na kojima se voda doprema brodom vodonoscem ili cisternom proširiti i na gospodarske subjekte koji djeluju na otocima,
– odrediti način subvencioniranja vode drugačijom formulom u odnosu na današnju prema kojoj se voda subvencionira premadomaćinstvu bez obzira na broj članova,
– revidirati povlastice u pomorskom prijevozu (npr. broj polazno-povratnih putovanja, za gospodarske subjekte neovisno na kojem otoku imaju sjedište, osim kategorija otočana i ostalih uvesti i treću kategoriju povremenih povlaštenih putnika – za građane koji žive i rade na kopnu, a imaju porijeklo i nekretnine na otocima),
– ukinuti ograničenje u broju subvencioniranih polazno-povratnih putovanja,
– omogućiti međuotočku prometnu povezanost i primjerenu povezanost s kopnom koja omogućuje rad na kopnu i život na otoku, dnevno obavljanje aktivnosti za pravne osobe, dostupniju specijalističku zdravstvenu zaštitu i drugo,
– socijalne i zdravstvene standarde i kvote prilagoditi otočnoj stvarnosti, prije svega primarnu zdravstvenu zaštitu za građane i sustav skrbi za starije stanovništvo,
– stavljanje nekretnina (i objekata i zemljišta) u vlasništvu RH u funkciju, omogućiti dugoročnu koncesiju i nisku cijenu u prvim godinama poslovanja,
– osnovati Agenciju za otoke radi operativnije provedbe propisa iprograma koji se odnose na otoke.
2. Konkretni ciljani gospodarski programi u svrhu revitalizacije i održivog razvitka hrvatskih otoka
S obzirom kako je gospodarski razvitak preduvjet razvitka svih ostalih djelatnosti, te garancija opstanka i razvoja života na otoku, potrebno je donijeti ciljane gospodarske programe na državnoj razini u svrhu poticanja razvoja turizma, malog i srednjeg poduzetništva, ribarstva, poljoprivrede i stočarstva.
Turizam predstavlja jedan od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Republike Hrvatske danas, a pretpostavka je da će u budućnosti doprinositi još i više. Držimo da je turizam naša strateška grana u kojoj još imamo znatne neiskorištene potencijale koje treba što kvalitetnije aktivirati. Turizam sudjeluje sa cca 15% u formiranju BDP-a u Republici Hrvatskoj. Sagledavajući hrvatske otoke kao izvozni turistički brend i u cilju omogućavanja samozapošljavanja i zapošljavanja otočana, te stavljanje u funkciju napuštenih objekata u vlasništvu JLS-a ili RH, jedan od konkretnih gospodarskih programa koje predlažemo je Otočni turizam – model difuznog hotela (HOTEL OTOK). Uvođenjem modela otočnih difuznih hotela omogućuje se revitalizacija otočnog mjesta ili cijelog otoka kroz turističke usluge, odnosno potiče se razvoj autentičnih turističkih usluga, a u isto vrijeme čuva se i popularizira tradicijska kultura i generira prihod u cijeloj zajednici (mjestu, otoku). Difuzni hotel idealan je za mjesta koja posjeduju kulturnu i/ili prirodnu vrijednost i zanimljivost, a takva je velika većina mjesta i otoka. Difuzni hotel integrira cjelokupni teritorij na kojemu se organizira i to ne samo uslugama smještaja već i ostalim uslugama: ugostiteljstvo, servisne usluge, trgovina, usluge brodskih izleta i slično.
NAŠA VIZIJA JE:
Otoci su osobita vrijednost Republike Hrvatske i boljitak otočana i otoka je jedan od prioriteta državne politike.
Posebna državna skrb, ciljani gospodarski otočni programi, poboljšanje prometne povezanosti i ulaganje u infrastrukturu su investicije od nacionalnog interesa.
