Table of Contents
Drastično pogoršanje odnosa hrvatske sa svjetskom velesilom Rusijom dobilo je vrhunac otkazivanjem Hrvatsko-Ruskog gospodarskog foruma od strane Moskve, a koji je tijekom 2016. odgađala bivša hrvatska Vlada na čelu s Timom Oreškovićem. Veleposlanik Rusije u Zagrebu Anvar Azimov priznao je gotovo nediplomatski da je “duboko zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa”. Stvar se počela dodatno zakuhavati kada je premijer Andrej Plenković za posjeta Kijevu [Ukrajina] 22. studenoga izjavio da su Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet urušen silom, pa stoga Hrvatska iskustva iz integracije istočne Slavonije 90-ih mogu biti korisna Ukrajini. Na tu je Plenkovićevu izjavu oštro reagirala ruska diplomacija poručivši Zagrebu da se umjesto besperspektivnih prijedloga o tom pitanju “aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih pitanja u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj”.
Hrvatski premijer je tu rusku izjavu nastojao odmah relativizirati tvrdnjom da je “to samo priopćenje jednog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova”, ali ga je demantirao veleposlanik Azimov potvrdivši da je to službeni stav Moskve, a ne neke niže administrativne razine.
Budući da je u pripremi Hrvatsko-ruskog gospodarskog foruma u Zagrebu, za koji je jedan od termina bio planiran rujan ove godine, sudjelovao i Zadranin David Lekaj Predsjednik Euro-Azijske poslovne asocijacije, upitali smo ga za komentar ovakvog epiloga po kojem ispada da je Plenković ozbiljno unazadio hrvatsko-ruske diplomatske i gospodarske odnose:
– Mogu reći da u ovoj priči nije fer upirati prstom u Plenkovića. Naime, termin Foruma se odgađao barem pet puta tijekom 2016. godine, jer je Tomislav Karamarko htio suradnju s Rusijom voditi uz direktni kontroling iz jednog centra, a ne nikako kroz sustav umrežavanja, čemu služe forumi takve vrste. Bilo kakvo umrežavanje i suradnja gospodarstvenika s obje strane, a koja bi se odvijala izvan takve kontrole, Karamarku nije bila po volji. Sličnan princip je pokušao aplicirati u gospodarskim odnosima s Kinom, ali srećom bezuspješno. Zato je ukinuo Ured bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, jer je upravo Mesić poticao razvoj i izravno umrežavanje gospodarstvenika naših zemalja. Karamarko se u toj sveri silom htio pozicionirati kao “čimbenik”, no pokazalo se i u ovom slučaju – tko visoko leti, nisko pada. No, nažalost, nije Karamarko ukopao samo sebe, nego i odnose Hrvatske i Rusije. Ovo je posljedica njegovih ambicija, a ne krivnje aktualnog premijera Plenkovića, kojega su posljedice Karamarkova stila u vođenju gospodarske politike, jednostavno zatekle, tvrdi Lekaj koji je u sklopu priprema Foruma surađivao s ruskim veleposlanikom Azimovom, a koji je, kako kaže, uložio iznimne napore u ostvarenju tog događaja koji je sada, nažalost, u potpunosti otkazan.
