Table of Contents
Gorivo je najskuplje u povijesti. Rezultat je to nedavnog poskupljenja koje je uslijedilo nakon što se cijena sirove nafte popela na više od 120 dolara, piše Index.
Najviše je poskupio dizel, s 12.51 kunu na 13.91 kunu po litri. Benzin je s dosadašnjih 12.18 kuna po litri poskupio na okruglih 13 kuna.
Ovisno o tome koliko tko koristi automobil, radi se o prilično velikom udaru na standard građana, posebno ako svakodnevno putuju na posao.
Neki su brzo primijetili da je gorivo jeftinije u susjednim državama pa ako žive blizu granice, toče gorivo izvan Hrvatske. To je jeftinija opcija, ali je i gubitak vremena. Zašto je u Hrvatskoj gorivo toliko skupo?
Najlakše je okriviti naftnu industriju, rat u Ukrajini, NATO, Ruse, Putina ili pohlepu trgovaca. Ali prava istina je da daleko najviše na prodaji goriva zaradi država. Inače se za udio poreza u nekom proizvodu ili usluzi kaže da je to “zagriz države”, ali omjer države u cijeni litre goriva i svih ostalih je toliki da bi se moglo govoriti o državnom porezu sa “zagrizom goriva”.
Gorivo je državi velik izvor prihoda
Ljudi uglavnom ne obraćaju pozornost na to, a država baš i ne želi da se to zna, ali gorivo je lijep prihod za državni proračun. Čak i kada uračunamo nedavno smanjenje trošarina na litru benzina od 0.40 lipa i litru dizela od 0.20, najviše od prodaje goriva zaradi država, a tek onda distributer i proizvođač.
Osim PDV-a, prihod države odnosi se i na trošarine. Iz tih trošarina se financiraju infrastruktura željeznica u Hrvatskoj te državne kompanije Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. Zakon o trošarinama izričito kaže da su trošarine porez, a kako se PDV obračunava na cijenu u koju je uključena trošarina, tako se radi o porezu na porez, odnosno dvostrukom oporezivanju.
Da državni prihod drastično ne opadne za vrijeme smanjenja cijene goriva, osiguravaju upravo trošarine, koje su fiksne i iznose 3.86 kuna po litri benzina te 3.06 kuna po litri dizela. Bila cijena goriva 8 ili 13 kuna, taj iznos se ne mijenja.
Nedavno je vlada smanjila trošarinu po litri benzina za 0.40 kuna, a po litri dizela 0.20 kuna. No država ipak ne zarađuje manje jer se PDV naplaćuje kao postotak cijene, a ne fiksnim iznosom. PDV po litri benzina od 10 kuna je 2 kune, a na cijenu od 13 kuna iznosi 2.6 kuna.
Na račun PDV-a država tako uprihodi 0.6 kuna iz litre više nego kad je cijena bila 10 kuna. Iako je trošarina, koja je fiksna, smanjena za 0.40 kuna, država je svejedno u plusu za 0.20 kuna jer više uprihodi. Pogotovo to vrijedi za dizel jer je trošarina za to gorivo smanjena za samo 0.20 kuna po litri.
Koliko iz cijene eurosupera 95 uzima država?
Iz cijene jedne litre benzina eurosuper 95 od 13 kuna na državu otpada skoro pola (46.62 posto), odnosno 6.06 kuna. Znači da se država makne, cijena litre eurosupera 95 bila bi 6.94 kune. Državni proračun i čak tri državne kompanije financiraju se iz goriva.
2.6 kuna iz ukupne cijene od 13 kuna odnosi se na PDV, a trošarina iznosi 3.46 kuna po litri (nakon nedavnog smanjenja od 40 lipa). Trošarina je prihod državnog proračuna. Prema Zakonu o željeznici (članak 18.), iz trošarine se za svaku litru benzina izdvaja 0.20 kuna, a prema Zakonu o cestama (članak 91.), izdvaja se 0.20 kuna za državnu kompaniju Hrvatske ceste d.o.o. i 0.80 kuna za Hrvatske autoceste d.o.o. Trošarine idu prvo u državni proračun, a zakonima je određeno da se određeni dio trošarina transferira navedenim državnim kompanijama.
Sveukupno “državni zagriz” iznosi 6.06 kuna, gotovo pola (46.62 posto) iz plaćene cijene od 13 kuna. Na plaćenih 200 kuna za benzin, 93.24 kune je prihod države. U ostalih 106.76 kuna su uključeni marža distributera i cijena proizvođača, u koju su uključeni troškovi vađenja sirove nafte (ili kupnje sirove nafte na tržištu), prerade u gorivo, transporta i svi ostali troškovi lanca koji počinje vađenjem sirove nafte, a završava u spremniku automobila.
Koliko iz cijene dizela uzima država?
Računica je nešto drukčija kod dizela zbog različite cijene i trošarina, ali ne mijenja ništa značajno. Svejedno država uzme najveći dio cijene.
Iz cijene jedne litre dizela od 13.91 kunu, na državu otpada više od 40 posto, odnosno 5.64 kune. Znači da se država makne, cijena litre dizela bila bi 8.27 kuna.
2.78 kuna iz ukupne cijene od 13.91 kunu odnosi se na PDV, trošarina na energente iznosi 2.86 kuna po litri (nakon smanjenja, za dizel je manja nego za benzin). Prema Zakonu o željeznici (članak 18.), iz trošarine naplaćene po litri izdvaja se 0.20 kuna, a prema Zakonu o cestama (članak 91.), izdvaja se 0.20 kuna za državnu kompaniju Hrvatske ceste d.o.o. i 0.80 kuna za Hrvatske autoceste d.o.o. Trošarina se prvo prikupi u proračunu i onda se prema spomenutim zakonima šalje navedenim kompanijama.
Sveukupno “državni zagriz” iznosi 5.64 kune iz plaćene cijene od 13.91 kunu. Na plaćenih 200 kuna za dizel, 81.10 kuna je prihod države. U ostalih 118.90 kuna je uključena marža distributera i cijena proizvođača, u koju su uključeni troškovi vađenja sirove nafte (ili kupnje sirove nafte na tržištu), prerade u gorivo, transporta te svi ostali troškovi lanca koji počinje vađenjem sirove nafte, a završava u spremniku automobila.
Država rastom cijena zarađuje sve više
Zanimljivo je da rastom cijene goriva najviše zaradi upravo država. Trošarine su fiksne, iste pri bilo kojoj cijeni litre goriva, ali je PDV određen u postotku od cijene. To znači da svaki rast cijene podiže državnu zaradu.
Vlada se hvali kako se država odrekla 0.40 lipa trošarine na energente za benzin i 0.20 lipa za dizel, ali ona zapravo zarađuje više nego prije nekoliko mjeseci. Država zarađuje više na benzinu sada, pa čak i uz sniženje trošarine od 40 lipa, nego kad je cijena benzina bila manja od 11 kuna. Razlog je PDV.
Pogotovo to vrijedi za dizel, na kojem država danas zaradi 2.78 kuna iz PDV-a, a dok mu je cijena bila ispod 10 kuna, zarađivala je manje od dvije kune PDV-a. Iako su u plusu 0.78 lipa i više u odnosu na vrijeme kad je cijena bila manja od 10 kuna, snizili su trošarine na litru za samo 0.20 kuna.
Paradoksalno, što cijene više rastu, udio države u cijeni je sve manji iako država u apsolutnom iznosu sve više zarađuje. Razlog leži u tome što su trošarine fiksne, iste pri cijeni od 8 kuna po litri i 13 kuna po litri.
O državnoj politici oporezivanja goriva pitali smo za mišljenje energetskog stručnjaka Igora Grozdanića. “Država bi trebala još više smanjiti trošarine s obzirom na to da uz sadašnje cijene ne zarađuje ništa manje nego kad je cijena bila 11 kuna, uz trenutna smanjenja trošarina”, odgovorio nam je na pitanje o “državnom zagrizu” u cijenu goriva.
“Smatram da se trošarine ne bi trebale oporezivati jer su same po sebi porez, a oporezivanje poreza po meni ruši ustavno načelo o pravednosti poreznog sustava”, dodao je.
“Tržište treba čuvati, odnosno što je manje moguće remetiti njegovo funkcioniranje državnim fiksiranjem cijena. U suprotnom Hrvatska riskira da izgubi dio opskrbljivača, što će u budućnosti dovesti do rasta cijena zbog manje konkurencije, a naftni će derivati umjesto u Hrvatskoj završiti u susjednim zemljama”, zaključuje Grozdanić.
Prihod države povećava se kod PDV-a, koji je postotak od cijene, pa što je veća cijena, to je veći PDV. To znači da, primjerice, pri cijeni od 9 kuna udio države u litri benzina iznosi 62.89 posto (PDV 1.8 kn + trošarine 3.86 kn), a pri cijeni od 13 kuna udio države iznosi 49.69 posto (prije smanjenja trošarina), iako u prvom slučaju država uprihodi 5.66 kuna, a drugom 6.46 kuna po litri benzina (prije smanjenja trošarina).
Dok građani Hrvatske strahuju od novih poskupljenja, država na tome profitira. Čak i kad glumi da se nečega “odriče”, to nije istina. Skupljaju se politički bodovi, hvali se o socijalnoj osjetljivosti, a zapravo se radi o običnoj laži.
Da zaista želi, država već sutra može smanjiti cijene goriva na šest do sedam kuna. Lažna “odricanja” od trošarina samo su predstava za lakovjerne.
