Table of Contents
Visoka razina transparentnosti je građanima garantirana
samim Ustavom Republike Hrvatske
( članak 38.,stavak 4. Ustava RH )
Potaknuta dijelom odgovora dogradonačelnika Ante Babića u sklopu rasprave o Prijedlogu Zaključka o uvođenju otvorenog i transparentnog proračuna na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Zadra, citiram: „Mi nemamo ništa protiv aplikacije, samo želimo poštivati zakon kada je u pitanju zaštita osobnih podataka.“; ovim putem želim sugrađanima podrobnije objasniti bitne pojmove koji se vežu uz neophodnu nam količinu i istinsku provedbu najvišeg stupnja transparentnosti, posebice ljudima koji su propustili pogledati moje izlaganje o istome na samoj sjednici, a zanima ih na što sve Grad Zadar troši njihov ( naš i vaš ) novac.
ZAKONSKA OBVEZA
Zakon o pravu na pristup informacija ( NN 25/13; 85/15 ), članak 10. navodi :
„…tijela javne vlasti obavezna su na internetskim stranicama , na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati podatke…“
Članak 16.,stavak 3. navodi : „…tijelo javne vlasti može informacije o rapolaganju javnim sredstvima učiniti dostupnima javnosti i bez provođenja tkzv. „ testa razmjernosti“( test razmjernosti i javnog interesa je analiza kroz koju tijelo javne vlasti argumentira da kod objavljivanja podataka nije prevladao neki od zaštićenih interesa, te da javni interes prevlada nad potrebom zaštite prava na ograničenje)
Osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak definiran Zakonom o tajnosti podataka(NN 79/07 i 86/12). Dakle , u slučaju objava isplata iz proračuna tkzv. „test razmjernosti“ nije potreban te tu dolazimo do iduće dileme, a to je:
Opća uredba o zaštiti podataka ( Uredba(EU) 2016/679 ), odnosno GDPR.
Uvodni stavak 154. GDPR-a navodi kako javnost ne smije biti uskraćena za informaciju poput identiteta osoba zaposlenih u javnom sektoru i koliko su te osobe plaćene , ali se mora paziti na zaštitu osobnih podataka (npr. dijagnoza bolesti osoba, uzimanje bolovanja, itd.)
GDPR se NE MOŽE koristiti kao argument za prikrivanje pojedinačnih isplata iz proračuna, bilo pravnim bilo fizičkim osobama, ali objava podataka MORA biti popraćena GDPR ELABORATOM.
Zar bi gradovi koji su već uveli aplikaciju, poput Rijeke, Bjelovara, Pazina i Dubrovnika radili nešto protuzakonito?
Napomena: pregledati preporuke AZOP-a (Agencija za zaštitu osobnih podataka) od 22.02.2019. i od 30.09.2020.
azop.hr ( objava osobnih podataka)
porezna-uprava.hr (OIB publikacije)
transparentor.org
Također bih se osvrnula na novinarsko pitanje , a vezano za ovu točku Dnevnog reda sjednice: „Zbog čega na stranici Grada Zadra od 2018. godine nema podataka u Registru javne nabave, pa da Babić može reći kako Grad ne može biti transparentniji nego što jeste?“
Osobnim uvidom u objavljen Registar ugovora i okvirnih sporazuma od 01. siječnja 2018.godine na stranicama Grada , došla sam do zaključka ( ispravite me slobodno ako griješim) kako je isti objavljen i za 2019.,2020., te sve do 29.06.2021. kada je posljednji put ažurirana tablica. Između ostalih podataka vidljiva je i bitna stavka u tablici pod stupcem 4, odnosno broj objave iz EOJNRH( Elektronički oglasnik javne nabave RH). Problem nastaje zbog otežane preglednosti samog Oglasnika Grada jer se podaci unose u istu datoteku te bi Registar bio puno pregledniji kada bi se sadržaj u tablice unosio zasebno za svaku kalendarsku godinu sa pripadajućom poveznicom (link) na istu, kao što je to primjerice učinjeno za Plan nabave Grada Zadra.
Sa poštovanjem
U ime Kluba nezavisnih vijećnika Enia Meštrovića
Predsjednica Kluba
Adela Frank
